Nalazimo na krškom području gdje, nakon obilnih kiša, pojava zamućenja vodeje prirodna pojava. Zamućenje vode nije samo prisutno na rijeci Jadro, već i na svim rijekama na krškom području poput Zrmanje, Krke, Cetine i Omble. 

No unatoč pojavi zamućenja, i dalje pijemo - zdravstveno ispravnu vodu!

Na razini godine pojava zamućenja događa se u prosjeku 11 dana, a iako mutna, s mikrobiološkog i kemijskog aspekta, voda je potpuno ispravna. Kontrolnim mjerenjem mikrobioloških I kemijskih vrijednosti, voda s Jadra nalazi se unutar dopuštenih parametrarai u danima pojave visoke mutnoće.

Važno je istaknuti kako se zakonska regulativa vezana kvalitetu vode za ljudsku potrošnju, godinama mijenja. Parametri za dozvoljenu mutnoću u vodi za ljudsku potrošnju, godinama se pooštravaju, do prije koju godinu su iznosili 10 NTU (nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), dok su danas 4 NTU. 

Da se razdoblje mutnoće pojavljuje u određeno doba godine, znali su još u antičko doba. Stoga je inačicu pročistača splitsko područje imalo još od antike, no taj objekat kao garancija čiste vode, u funkciji nije od 1953. godine!

Zadnjih dvadeset godina svjedoci smo velikih klimatskih promjena. Iz godine u godinu bilježimo velika razdoblja suše, ekstremno visoke temperature, pa zimski mjeseci nalikuju više nekim proljetnim mjesecima nego hladnim zimskim. Velika sušna razdoblja izmjenjuju se s razdobljima obilnih kiša, dok znanstvenici bilježe pozitivan trend "zatopljavanja" ljeta u posljednjih desetak godina. 

Upravo to izmjenjivanje velikih suša i obilnih kiša, utječu na prirodne procese, što u krškom području posebice rezultira povećanim brojem dana kada se kod krških voda pojavljuje zamućenje vode.

Paralelno s klimatskim promjenama, razvijali smo na svim područjima industriju, svugdje oko nas su zagađivači

I nažalost, skoro sedam desetljeća nije se ulagalo  u izgradnju pročistača.

Pogon pročistača osigurat će da bez obzira na zamućenje vode u slivnim tokovima, do vaših domova dolazi bistra voda. 

Poduzeti su svi nužni koraci kako bi uz Jadro, splitsko područje dobilo vodu iz još jednog pravca, za što je potpisan početkom proljeća 2019. godine i "Sporazum o suradnji" za izradu idejnog rješenja. 

Time je u postupku izrada idejnog rješenja koje će po prvi puta u povijesti omogućiti alternativni dovod vode na splitsko područje.

Mutnoća, kao indikatorski parametar u važećem Pravilniku, mjera je prisutnosti suspendiranih čestica u vodi. U slučajevima kad se voda ne kondicionira tj, nema zastupljenih tehnoloških procesa sedimentacije i filtriranja, mutnoća je česta, prirodna pojava na izvorištima u krškom području nakon obilnih kiša, jer se u podzemne vodonosnike unose velike količine vanjskog sedimenta, a pri tom dolazi i do turbulencije unutarnjeg sedimenta. Krute čestice u vodi mogu činiti jezgru oko koje se nakupljaju mikroorganizmi te otežavaju normalan postupak dezinfekcije. 

Kod pojave povećane mutnoće, prema WHO (svjetska zdravstvena organizacija), iznad 5 NTU (jedinice za mutnoću) postoji mogućnost da se u vodovodnoj vodi nađu pojedini mikroorganizmi koji mogu izazvati crijevne infekcije kod male djece i u osoba s oslabljenim imunitetom. Iz tog razloga se kao mjera predostrožnosti daje preporuka o prokuhavanju vode za osjetljive skupine populacije. 

Posljednjih godina sve se češće susrećemo sa zamućenjima uslijed velikih oborina i upozorenjima kako vodu prije upotrebe trebamo prokuhati. 

Mutnoća vodovodne vode je oduvijek bila prisutna na našem području u većoj ili manjoj mjeri, a ovisila je prvenstveno o tome je li godina bila kišna. Prije 20 godina imali smo pojavu velike mutnoće punih 40 dana (studeni-prosinac 1998.) te su i tada važile preporuke o prokuhavanju vode za osjetljive skupine populacije. 

Za vrijeme sušnih godina mutnoća se uopće nije pojavljivala ili bi se pojavila u manjem intenzitetu. U slučaju izraženije mutnoće, ViK bi obavještavao javnost putem javnih glasila te bi pojačao mjere dezinfekcije. 

Blaža mutnoća (od 5-10 NTU) prihvaćala se kao normalna pojava koja traje dva-tri dana bez ikakvog rizika za zdravlje.

Ulaskom u EU, Republika Hrvatska obvezala se preuzeti Direktivu Vijeća od 3. studenog 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju te je donesen Zakon o vodi za ljudsku potrošnju  i Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju koji propisuju da javni isporučitelji vodnih usluga moraju prijaviti svako odstupanje za pojedini parametar ispitivanja u vodi i o tome obavijestiti javnost. 

Koncem 2015. godine Ministarstvo zdravlja je izradilo Protokol o postupanju u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti u monitoringu vode za ljudsku potrošnju. Prema njemu, između ostalog, zahtijeva se od ViK-a obveza prijavljivanja Stručnom povjerenstvu i mjesnoj nadležnoj inspekciji svakog odstupanja parametara zdravstvene ispravnosti i indikatorskih parametara u vodi za ljudsku potrošnju u roku od 24 sata od kada je odstupanje otkriveno.  

Preporuke za prokuhavanje vode daju se iz predostrožnosti samo za osjetljive skupne stanovništva poput male djece i osoba oslabljenog imuniteta. S obzirom da postoji mala vjerojatnost da se pojedini mikroorganizmi pričvrste na čestice tla te promaknu postupku dezinfekcije, postoji mala mogućnost da će kod osjetljivijih skupina stanovništva doći do probavnih tegoba u smislu mučnine, proljeva ili povraćanja. Kako je za  izradu analiza tih vrsta potrebno par dana, izdaju se preventivne obavijesti. Sve dosadašnje analize i ispitivanja koja su rađena u period mutnoće pokazala su da je voda bila ispravna za piće.

Kod zdrave populacije ne očekuju se nikakve tegobe, osim što takva voda iz estetskih razloga može stvoriti odbojnost te nije prihvatljiva za konzumiranje.